A. Osnovni razlozi
Nunost da se zlocinci koji su pocinili zlocin Holokausta
privedu pravdi moe biti ocigledna, ali prakticne poteškoce
da se to postigne sve su vece kako vrijeme prolazi. Postoje
još tisuce osoba koje su aktivno sudjelovale u provodenju «Konacnog
rješenja» i koje nisu sudene za pocinjene zlocine.
Izgledi da oni za te zlocine odgovaraju brzo se smanjuju iz
slijedecih razloga:
1. |
poodmakla dob osumnjičenih |
2. |
poodmakla dob potencijalnih svjedoka (preživjelih, promatrača, počinioca) |
3. |
poteškoća da se nađu relevantni svjedoci zločina počinjenih prije mnogo godina,
često na nepristupačnim mjestima kako bi se osigurala tajnost. |
4. |
nedostatak političke volje da se procesuiraju počinioci Holokausta u nekim
zemljama u koje su emigrirali kao izbjeglice. |
Kako bi se, pod tim okolnostima, pojačali napori da se nacistički zločinci privedu
pravdi, u srpnju 2002. godine Centar Simon Wiesenthal (CSW,
izvršni direktor Efraim Zuroff) i fondacija Targum Shlishi
iz Miamia (osnivač Arveh Rubin) pokreću projekt «Operacija:
Posljednja prilika». U sklopu tog projekta nudi se novčana
nagrada za informacije koje bi olakšale podizanje optužnice
i osudu počinioca Holokausta.
Kao prvi korak u tom projektu, CSW počeo je «Operaciju: Posljednja
prilika« u Baltičkim zemljama.
B. Zašto se s projektom «Operacija: Posljednja prilika» počelo u baltičkim zemljama?
Brojni su razlozi zbog kojih su baltičke zemlje izabrane kao
prvo mjesto gdje bi se ostvarila «Operacija posljednja prilika».
Neki se od njih odnose na specifičnu prirodu događaja holokausta
u Litvi, Latviji i Estoniji, drugi su posljedica praktičkih
i tehničkih okolnosti. Najvažnije su slijedeće:
1. |
Ove su zemlje imale najveći broj žrtava u Europi u vrijeme Holokausta. Ne
samo da su lokalne židovske zajednice bile gotovo potpuno-
uništene, nego su i mnoge tisuće Zidova iz drugih zemalja
(Njemačke, Austrije, Čehoslovačke, Mađarske i Francuske)
deportirane na Baltik i umorene u Litvi, Latviji i Estoniji. |
2. |
Izvanredno velik broj lokalnih kolaboracionista koji su izravno sudjelovali
u masovnim umorstvima Židova iz lokalnih židovskih zajednica
kao i onih dovezenih iz drugih zemalja. |
3. |
Činjenica da su lokalne policijske jedinice iz baltičkih zemalja, bile poslane
van zemlje, gdje su aktivno sudjelovale u masovnim umorstvima
Židova (posebno u Bjelorusiji i Poljskoj) |
4. |
nakon okupacije Baltika od strane SSSRa 1944. mnogi su nacistički ratni zločinci
optuženi i osuđeni od sovjetskih vlasti. Oni koji su danas
još živi mogu svjedočiti o zločinima počinjenim u vrijeme
Holokausta kojima su oni osobno svjedočili bez straha od
progona. |
5. |
Činjenica da nije bilo ni jednog jedinog procesa protiv lokalnih nacističkih
ratnih zločinaca - u kojem bi optuženi bio dovoljno zdrav
da prisustvuje procesu i podnese kaznu ako bude osuđen
- ni u jednoj od baltičkih zemalja od kad su ponovo stekle
nezavisnost, čini napore da se krivci privedu pravdi posebno
značajnim za litvansko, latvijsko i estonsko društvo. |
6. |
Kako se sve tri zemlje primaju u EU i NATO, biti će stav baltičkih zemalja
o toj važnoj stvari posebno značajan. |
B. Zašto se s projektom «Operacija: Posljednja prilika» počelo u baltičkim zemljama?
Brojni su razlozi zbog kojih su baltičke zemlje izabrane kao
prvo mjesto gdje bi se ostvarila «Operacija posljednja prilika».
Neki se od njih odnose na specifičnu prirodu događaja holokausta
u Litvi, Latviji i Estoniji, drugi su posljedica praktičkih
i tehničkih okolnosti. Najvažnije su slijedeće:
C.
Ostvarivanje - Faza 1
U srpnju 2002. CSW je službeno pokrenuo akciju «Operacija:
Posljednja prilika» u Litvi, Latviji i Estoniji s konferencijama
za novinare u Vilnusu (8. srpnja), Talinu (10. srpnja) i Rigi
(11. srpnja). Na konferencijama Centar je objavio svoju spremnost
da plati 10 000 $ bilo kome tko dostavi informacije koje bi
dovele do procesuiranja i kažnjavanja nacističkih ratnih zločinaca.
Nakon konferencija objavljeni su oglasi u kojima se nudi nagrada
i opisuje aktivna uloga lokalnih nacističkih suradnika u masovnim
istrebljenjima židovske zajednice.
D. Dosadašnji rezultati - Faza l
Tokom početne dvije godine CSW primio je 247 imena osoba za
koje se sumnjalo da su nacistički ratni zločinci.
Litva |
198 imena |
Latvija |
43 imena |
Estonija |
6 imena |
Svako ime s popratnom dokumentacijom istraženo je u CSW gdje je ocijenjena pouzdanost
dobivenih informacija. Na kraju te provjere 59 imena dostavljena
su lokalnim državnim odvjetništvima u tri baltičke zemlje:
Litva |
46 imena |
Latvija |
13 imena |
U vrijeme kad je počinjala «Operacija: Posljednja prilika» devet službenih istraga
bilo je pokrenuto u Litvi (specijalni tužitelj Rimvvdas Valentukevicius)
protiv približno tri tuceta osumnjičenih i mi očekujemo da
će dodatne istrage biti pokrenute i drugdje. Među onima koji
su osumnjičeni mnogi su pobjegli već prije mnogo godina u druge
zemlje kao Što su USA (najmanje 15 osumnjičenih), Kanada i
Švedska.
E. Proširenje projekta «Operacija: Posljednja
prilika»
Poslije ohrabrujućih rezultata koji su postignuti na Baltiku,
u CS W odlučeno je da se projekt proširi na još nekoliko evropskih
zemalja. Ujesen 2003. »Operacija: Posljednja prilika» započetaje
u Poljskoj, Rumunjskoj i Austriji.
F. Implementacija i rezultati - Faza 2
Projekt je predstavljen na konferencijama za novinare održanoj
s lokalnim židovskim zajednicama u Varšavi ( 10. rujna),
Bukureštu (12. rujna) i Beču (15. rujna). Uvedeni su posebni
«vrući telefoni» za primanje informacija u Austriji, Rumunjskoj
i Poljskoj i objavljeni su oglasi u kojima se objašnjava
akcija i nudi nagrada za informacije.
Do danas je primljeno 25 imena potencijalnih počinitelja zločina:
Rumunjska |
11 |
Poljska |
9 |
Austrija |
5 |
G. Planirano proširenje projekta «Operaeija: Posljednja prilika»
Tokom slijedećih šest mjeseci «Operacija: Posljednja prilika« biti će predstavljena i započeta u Hrvatskoj (30. lipnja), Mađarskoj (13. srpnja), Argentini (kolovoz), Njemačkoj (21. rujna) i Ukrajini (studeni/prosinac).
I prije nego je projekt službeno počeo
u ovim zemljama CSWje već dobio imena 9 potencijalnih počinioca;
4 iz Njemačke, 3 iz Mađarske i 2 iz Hrvatske.
H. Zaključak
Od 2001. do 2004. preko dva tuceta nacističkih
ratnih zločinaca osuđeno je u šest različitih zemalja diljem
svijeta. Tokom 2002. samu
u USA podneseno je deset novih optužbi protiv počinitelja
Holokausta. Te statistike jasno pokazuju da je još uvijek
moguće-čak i
2004. -privesti nacističke ratne zločince pravdi. Ali vrijeme
brzo ističe i zato je projekt «Operacija: Posljednja prilika«
tako važan.
|