6.04.2005 SLOBODNA DALMACIJA
 
  Aschner je ratni zlocinac  
 

piše Vuk ÐURICIC

IZRUCENJE PA PRITVOR Prihvati li sud u Požegi zahtjev Državnog odvjetništva, Hrvatska ce od Austrije zatražiti izrucenje bivšeg ustaškog dužnosnika koji se smatra odgovornim za teror nad civilnim stanovništvom.

Nakon višemjesecne opsežne istrage u kojoj je sudjelovao i MUP-ov Odjel za ratne zlocine, Državno odvjetništvo je, temeljem prikupljene dokumentacije i iskaza svjedoka, prije nekoliko dana istražnom sucu Županijskog suda u Požegi odaslalo zahtjev(broj:K-DO-5/05-2) za pokretanje istrage protiv bivšeg ustaškog dužnosnika Milivoja Aschnera koji je od pocetka svibnja 1941. godine pa do kraja veljace 1942. godine bio predstojnik Gradskog redarstva, odnosno šef ustaške policije u Požegi.

Na udaru Srbi i Židovi

Aschner je u navedenom razdoblju, suprotno nacelim i odredbama Konvencije (IV) o zakonima i obicajima rata na kopnu iz 1907. godine, provodio i naredivao provodenje rasnih zakona, zakona o vjerskoj nejednakosti i zakonskih odredbi protiv "nepocudnih i pogibeljnih osoba". Bivši šef ustaške policije u Požegi, koji je i osobno sudjelovao u zlostavljanjima, temeljem ustaških zakona naredivao je hapšenja gradana srpske nacionalnosti i Židova, preuzimao transporte uhicenika srpske nacionalnosti i odlucivao o njihovu slanju u logor Požega, te donosio odluke o iseljavanju židovskih obitelji iz njihovih kuca i stanova.

Nepobitno je utvdeno da je Aschner 26. kolovoza 1941. godine, kao šef ustaške policije u Požegi, preuzeo i u logor u Požegi proslijedio "transport" u kojemu je bilo oko 600 grkokatolickih žitelja (Srbi iz Dervente) koje je ustaška vlast uhitila iskljucivo zbog njihove vjerske pripadnosti. Zatoceni Srbi su predani zapovjedniku ustaškog logora Emilu Klaicu nakon cega su ustaše istog dana inscenirali pobunu zatocenika i tom prilikom pobili 358 uhicenih Srba koje im je samo nekoliko sati ranije dopremio Aschner.

Osim navedenog zlocina, Aschnera se tereti i za zlodjelo pocinjeno 16. listopada 1941. godine. Naime, toga je dana, provodeci u djelo zakonske odredbe o "zaštiti arijevske krvi i casti hrvatskog naroda" i zakonske odredbe o "rasnoj pripadnosti", donio odluku kojom se nareduje iseljavanje 28 židovskih obitelji iz njihovih kuca i stanova. Ustaška vlast je Židovima, naravno, oduzela svu pokrenu i nepokretnu imovinu, a nakon što ih je privremeno "smjestila" u stracarama na podrucju tzv. Ciglane, krajem 1941. godine ih je otpremila u logore Jasenovac i Ðakovo, nakon cega im se gubi svaki trag. Prema do sad prikupljenim podacima Aschner je tada u smrt odaslao: Ceciliju Kohn, Faniku i Bertu Krausz, Olgu Pollak, Rikarda Popera, Imbru Pollaka, Ceciliju Roth, Helenu Steiner, Samuela Spitzera, Fridu i Lea Steinera, Josipa Ungara, Milana Binenfelda, Marka Bachracha, Vilka Brauna, Milana Hassa, Juliju Kohn, Eugena i Vatroslava, Lea Steinera, Šandora i Samuela, Juliusa Dajca, Milana Starka, Adolfa Šorša, Jelku Minz, Ružu Bauer...

U istražnom zahtjevu Državnog odvjetništva navodi se da je Aschner u razdoblju od 19. do 22. prosinca 1941. godine naredio i hapšenje 19 Požežana pod sumnjom da su komunisti. U zatvoru su proveli oko mjesec dana, a kad nakon zvjerskog mucenja i psihickog zlostavljanja nisu priznali da su komunisti, samoinicijativno ih je predao Prijekom sudu koji ih je, osim jednoga koji je bio osuden na dvije godine robije, oslobodio zbog nedostatka dokaza. Bivši šef ustaške policije u Požegi je tijekom studenoga 1941. godine, zajedno s ustaškim logornikom Krešimirom Kišpaticem, sudjelovao i u zlostavljanju i pljacki dr. Artura Horvata. Aschner i Kišpatic su iz njegove kuce uzimali i zadržali vrednije predmete, iživljavajuci se pritom nad vec fizicki i psihicki oboljelim dr. Horvatom.

Pljackanje stanovništva

Dakle, Milivoj Aschner je, kako stoji u istražnom zahtjevu, kao zapovjednik ustaške policije u Požegi, kršeci odredbe medunarodnog prava za vrijeme rata, naredivao i provodio naredbe o mucenju civilnog stanovništva, provodio iseljavanja, primjenjivao mjere zastrašivanja i terora, provodio lišavanje prava na propisno i nepristrano sudenje, te pljackao imovinu stanovništva. Temeljem navedenog Državno odvjetništvo Aschnera tereti da je pocinio najteže kazneno djelo protiv covjecnosti i medunarodnog prava, ratni zlocin protiv civilnog stanovništva.

S obzirom na cinjenicu da su, kako se navodi, okolnosti izvršenja kaznenog djela posebno teške, Državno odvjetništvo smatra da bi Aschneru trebalo odrediti pritvor. Odluku o tome, kao i o pokretanju postupka, odnosno sudenju Aschneru za ratni zlocin trebao bi uskori donijeti istražni sudac Županijskog suda u Požegi. Ako istražni sudac prihvati zahtjeve Državnog odvjetništva, RH ce nakon toga od Austrije morati zatražiti njegovo izrucenje. Naime, Aschner je nakon nestanka tzv. NDH pa sve do 1991. godine, kad se sa suprugom vratio u Daruvar, živio u Austriji, preciznije u Klagenfurtu gdje se, nakon bijega iz Hrvatske pocetkom srpnja prošle godine, i danas nalazi, što je službeno provjereno i potvrdeno.

URL: http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/inc/print.asp?url=/20050406/temedana02.asp
________________________________________________________________________